Ovih dana na snagu stupa novi: “Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima”. Koje on novosti donosi pročitajte u nastavku teksta:
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
Na temelju članka 45. stavka 5., a u vezi s člankom 49. stavkom 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14 i 118/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra zdravstva donosi
PRAVILNIK
O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI OPASNIM KEMIKALIJAMA NA RADU, GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA IZLOŽENOSTI I BIOLOŠKIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA
OPĆE ODREDBE
Sadržaj i područje primjene
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom utvrđuju obveze poslodavca i minimalni zahtjevi za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika od rizika pri radu s opasnim kemikalijama, uključujući i sprječavanje rizika te se propisuju granične vrijednosti izloženosti za opasne tvari koje mogu biti prisutne na mjestima rada kao posljedica bilo koje radne aktivnosti.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve poslove na kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi opasnim kemikalijama.
(3) Ovim se Pravilnikom za određene opasne tvari propisuju i kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti kao i biološke granične vrijednosti.
(4) Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na opasne kemikalije za koje su propisane posebne mjere za zaštitu zdravlja na radu od ionizirajućih odnosno neionizirajućih zračenja u skladu s posebnim propisima.
(5) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se za prijevoz opasnih kemikalija samo u slučajevima kada propisuju višu razinu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u odnosu na posebne propise za prijevoz opasnih kemikalija.
(6) Ovaj se Pravilnik primjenjuje na zaštitu radnika od rizika izlaganja azbestu samo kada propisuje višu razinu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od one propisane Direktivom 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16. 12. 2009.) te propisuje graničnu vrijednost izloženosti za azbest (0,1 vlakana na cm3) utvrđenu člankom 8. Direktive 2009/148/EZ.
Članak 2.
Ovim Pravilnikom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:
1) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5. 5. 1998.)
2) Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 158, 30. 4. 2004.)
3) Direktiva (EU) 2017/2398 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (SL L 345, 27. 12. 2017.)
4) Direktiva 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 89/391/EEZ, njezinih pojedinačnih direktiva i direktiva Vijeća 83/477/EEZ, 91/383/EEZ, 92/29/EEZ i 94/33/EZ s ciljem pojednostavljivanja i racionalizacije izvješća o praktičnoj provedbi (SL L 165, 27. 6. 2007.)
5) Direktiva 2014/27/EU od 26. veljače 2014. o izmjeni direktiva Vijeća 92/58/EEZ, 92/85/EEZ, 94/33/EZ, 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se uskladile s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 65, 5. 3. 2014.)
6) Direktiva Komisije 91/322/EEZ od 29. svibnja 1991. o utvrđivanju indikativnih graničnih vrijednosti primjenom Direktive Vijeća 80/1107/EEZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem kemijskim, fizikalnim i biološkim sredstvima na radu (SL L 177, 5. 7. 1991.)
7) Direktiva Komisije 2000/39/EZ od 8. lipnja 2000. o utvrđivanju prvog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (SL L 142, 16. 6. 2000.)
8) Direktiva Komisije 2006/15/EZ od 7. veljače 2006. o utvrđivanju drugog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ i o izmjeni Direktive 91/322/EEZ i 2000/39/EZ (SL L 38, 9. 2. 2006.)
9) Direktiva Komisije 2009/161/EU od 17. prosinca 2009. o utvrđivanju trećeg popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ i izmjeni Direktive Komisije 2000/39/EZ (SL L 338, 19. 12. 2009.)
10) Direktiva Komisije (EU) 2017/164 od 31. siječnja 2017. o utvrđivanju četvrtog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti na temelju Direktive Vijeća 98/24/EZ i o izmjeni direktiva 91/322/EEZ, 2000/39/EZ i 2009/161/EU (SL L 27, 1. 2. 2017.)
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1) kemikalije su tvari i smjese
2) tvar je bilo koji kemijski element ili njegovi spojevi, u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, korišteni ili oslobođeni pri bilo kojoj radnoj aktivnosti uključujući i oslobađanje kao otpad, bez obzira da li su proizvedeni namjerno ili nenamjerno te da li su stavljeni na tržište ili ne
3) smjesa je smjesa ili otopina sastavljena od dvije ili više tvari
4) uporaba kemikalija obuhvaća preradu, formuliranje, potrošnju, skladištenje, držanje, obradu, punjenje u spremnike, premještanje iz jednog spremnika u drugi, miješanje, proizvodnju proizvoda ili bilo kakvo drugo korištenje kemikalija
5) razred opasnosti, kategorija opasnosti, oznaka upozorenja su pojmovi utvrđeni člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31. 12. 2008.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1272/2008
6) fizikalne opasnosti odnose se na razrede opasnosti definirane prema kriterijima iz 2. dijela Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, a obuhvaćaju kemikalije razvrstane kao:
– eksplozivi,
– zapaljivi plinovi,
– zapaljivi aerosoli,
– oksidirajući plinovi,
– plinovi pod tlakom,
– zapaljive tekućine,
– zapaljive krutine,
– samoreagirajuće tvari ili smjese,
– piroforne tekućine,
– piroforne krutine,
– samozagrijavajuće tvari ili smjese,
– tvari ili smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove,
– oksidirajuće tekućine,
– oksidirajuće krutine,
– organski peroksidi,
– tvari ili smjese nagrizajuće za metale;
7) opasnosti za zdravlje odnose se na razrede opasnosti definirane prema kriterijima iz 3. dijela Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, a obuhvaćaju kemikalije razvrstane kao:
– akutno toksične,
– nagrizajuće/nadražujuće za kožu,
– teške ozljede oka/nadražujuće za oko,
– izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože,
– s mutagenim učinkom na zametne stanice,
– karcinogene
– reproduktivno toksične,
– specifično toksične za ciljane organe – jednokratno izlaganje,
– specifično toksične za ciljane organe – ponavljano izlaganje,
– aspiracijski toksične;
8) proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik, distributer, proizvod, scenarij izloženosti su pojmovi utvrđeni člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (SL L 396, 30. 12. 2006.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1907/2006
9) opasne kemikalije u smislu ovoga Pravilnika su:
– tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao opasne u bilo koji razred za fizikalne opasnosti i/ili opasnosti za zdravlje utvrđene u 2. i 3. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, neovisno o tome je li tvar razvrstana u Prilogu VI. te Uredbe,
– tvari i smjese koje nisu razvrstane kao opasne prema kriterijima utvrđenima u 2. i 3. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ali zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih ili toksikoloških svojstava i načina na koji se koriste ili su prisutne na mjestu rada, predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje radnika,
– tvari kojima je u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika dodijeljena granična vrijednost izloženosti.
10) karcinogena kemikalija je tvar ili smjesa koja ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti »karcinogenost«, 1.A ili 1.B kategorije, u skladu s odjeljkom 3.6. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, te tvari, smjese ili postupci iz Priloga V. ovoga Pravilnika, kao i tvar ili smjesa koja se ispušta pri postupku iz toga Priloga
11) mutagena kemikalija je tvar ili smjesa koja ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti »mutageni učinak na zametne stanice«, 1.A ili 1.B kategorije, u skladu s odjeljkom 3.5. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008
12) rad s kemikalijama su svi poslovi pri kojima su radnici izloženi ili mogu biti izloženi kemikalijama, a prilikom njihove proizvodnje, uporabe ili zbrinjavanja
13) granična vrijednost izloženosti (u daljnjem tekstu: GVI) je prosječna koncentracija tvari u zraku na mjestu rada, u zoni disanja radnika u odnosu na referentno razdoblje od osam sati, a iznad koje radnik ne bi smio biti izložen tijekom rada u punoj smjeni. Jedinice GVI za tvari u plinovitoj fazi su »cm3/m3 ili ml/m3 (ppm)«, u krutoj fazi »mg/m3«, a koncentracije vlakna se mjere kao »broj vlakana/cm3«. GVI se određuje pri temperaturi zraka od 20°C i tlaku zraka od 101325 Pa (standardni tlak).
14) kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (u daljnjem tekstu: KGVI) je maksimalna koncentracija tvari kojoj radnik može biti izložen najviše 15 minuta i to najviše četiri puta tijekom svoje smjene, a između dviju izloženosti mora proći najmanje 60 minuta. Jedinice za KGVI su iste kao i za GVI.
15) biološka granična vrijednost (u daljnjem tekstu: BGV) je granica koncentracije odgovarajuće kemikalije, njezina metabolita ili pokazatelja učinka u odgovarajućem biološkom uzorku.
16) biološko praćenje je praćenje kemikalija, metabolita i/ili pokazatelja njihovih štetnih učinaka u biološkim uzorcima izloženih radnika
17) zdravstveni nadzor je ocjena zdravstvenog stanja pojedinog radnika obzirom na njegovu izloženost opasnim kemikalijama, obavljena u skladu s doktrinom i praksom medicine rada, uključivši obilazak mjesta rada, provjeru zdravstvenih smetnji na razini grupe radnika i zdravstvene preglede radnika prema procjeni specijalista medicine rada
18) opasnost označava mogućnost štetnog djelovanja opasne kemikalije zbog njenih svojstva
19) rizik je vjerojatnost nastanka štetnog djelovanja na sigurnost i zdravlje radnika kod uporabe i/ili izloženosti, uzimajući u obzir moguću posljedicu štetnog djelovanja
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI I BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI
Članak 4.
(1) Obvezujuće GVI i KGVI za određene tvari propisane su u Prilogu I. ovoga Pravilnika s time da su preuzete sve granične vrijednosti profesionalne izloženosti iz direktiva navedenih u članku 2. ovoga Pravilnika.
(2) Smjernice za utvrđivanje GVI za opasne tvari naznačene su u Prilogu II. ovoga Pravilnika, a odnose se na tvari koje nisu navedene u Prilogu I.
(3) Podaci o obvezujućim BGV dani su u Prilogu IV. ovoga Pravilnika, s time da:
a) za svaku tvar postoji jedan ili više karakterističnih pokazatelja koji se mogu odrediti u biološkom uzorku kao što su krv, plazma, mokraća i izdahnuti zrak,
b) se vrijeme uzorkovanja treba strogo poštivati, a određeno je na osnovi vremena polueliminacije ispitivane tvari i očekivanog odgovora organizma na izloženost tijekom radne smjene,
c) se kod analize karakterističnih pokazatelja u jednokratnim uzorcima urina obvezno mora u mokraći odrediti i koncentracija kreatinina te rezultat karakterističnog pokazatelja izraziti na kreatinin radi korekcije razlike gustoće mokraće.
(4) Ispitivanje koncentracije opasnih tvari na mjestima rada mora se zasnivati na detaljnom poznavanju tehnološkog procesa ili radnog postupka, kako bi se mogla utvrditi vjerojatnost pojave određenih opasnih tvari u zoni disanja radnika.
(5) Prilikom ispitivanja odnosno mjerenja iz stavka 4. ovoga članka, uzorkovanje se obavlja u zoni disanja radnika, na mjestima i u vremenskim razmacima tako da se obuhvati cjelokupna izloženost radnika tijekom smjene, tj. izloženost različitim koncentracijama u različitim vremenskim intervalima za određenu opasnu tvar.
(6) Izračun prosječne koncentracije izloženosti radnika samo jednoj tvari tijekom smjene u odnosu na 8 sati (C tvari) obavlja se prema formuli:
(c1×t1 + c2×t2 + … cn×tn) / 8 = C tvari
gdje su c1…cn izmjerene koncentracije, a t1…tn pripadajući vremenski intervali u satima tijekom smjene radnika (maksimalno 24 sata).
(7) Poslodavac mora osigurati da je C tvari što niži od propisanog GVI za tu tvar.
(8) Kada se radi o više tvari kojima je radnik istovremeno izložen, smatra se da tvari imaju međusobno aditivan učinak, te ukoliko nisu dostupne informacije koje bi pobijale takav učinak, izloženost je unutar propisanih granica ukoliko je zadovoljen sljedeći uvjet:
(C1/GVI1 + C2/GVI2 + … Cn/GVIn) < 1
gdje je C1 izmjerena prosječna koncentracija za tvar 1 u odnosu na 8 sati (Ctvari 1), a GVI1 je propisan GVI za tu tvar.
OBVEZE POSLODAVCA
Određivanje i procjenjivanje rizika
Članak 5.
(1) Prilikom izrade procjene rizika poslodavac prvo mora utvrditi na kojim su sve mjestima rada radnici izloženi ili mogu biti izloženi opasnim kemikalijama.
(2) Nakon što utvrdi prisutnost opasnih kemikalija, poslodavac procjenjuje rizik za sigurnost i zdravlje radnika uzimajući u obzir sljedeće:
a) svojstva opasnih kemikalija,
b) informacije o identificiranim uporabama te o sigurnosti i zaštiti zdravlja iz sigurnosno-tehničkog lista izrađenog i dostavljenog od dobavljača (proizvođača, uvoznika, daljnjeg korisnika, distributera) u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 1907/2006,
c) informacije dostavljene od dobavljača u skladu s člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, u slučaju kada dobavljač nema obvezu dostave sigurnosno-tehničkog lista,
d) razinu, vrstu i trajanje izloženosti,
e) količinu opasnih kemikalija te uvjete uporabe,
f) GVI i BGV,
g) učinak preventivnih mjera koje su primijenjene ili će tek biti primijenjene,
h) kada je to moguće, zaključke koji su rezultat zdravstvenog nadzora radnika.
(3) Ukoliko je temeljem članka 14. ili 37. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 provedena procjena kemijske sigurnosti tvari, prilikom izrade procjene rizika poslodavac treba provjeriti za njegove postupke prikladne podatke o uvjetima rada i mjerama upravljanja rizikom navedene u scenariju izloženosti koji je od dobavljača dostavljen u prilogu sigurnosno-tehničkog lista.
(4) U procjeni rizika moraju biti utvrđene mjere koje će biti poduzete u skladu s odredbama članaka 6. i 7. ovoga Pravilnika. Procjena rizika nadopunjuje se kada zbog promjena na mjestima rada dolazi do promjene rizika ili kada je to potrebno zbog rezultata zdravstvenog nadzora.
(5) Procjena rizika mora obuhvaćati i sve aktivnosti za koje je moguće predvidjeti veću izloženost radnika opasnim kemikalijama (npr. prilikom održavanja, kontrole i sl.) ili kada bi zbog drugih razloga pojedine aktivnosti mogle uzrokovati štetne učinke na sigurnost i zdravlje radnika, čak i u okolnostima kada su provedene sve tehničke mjere zaštite.
(6) Na poslovima na kojima su radnici istovremeno izloženi utjecaju više opasnih kemikalija, rizik se procjenjuje temeljem izvora opasnosti i štetnosti koji predstavljaju kombinaciju svih prisutnih opasnih kemikalija.
(7) Smjernice za utvrđivanje veličina posljedica – štetnosti prilikom rada s opasnim kemikalijama navedene su u Prilogu III. ovoga Pravilnika.
(8) Kada poslodavac započinje s novom djelatnosti koja obuhvaća opasne kemikalije, s radom može započeti tek kada se procjene rizici te nove djelatnosti i provedu utvrđene preventivne mjere.
Opća načela sprječavanja rizika
Članak 6.
(1) Sve poslove koji uključuju opasne kemikalije poslodavac organizira u skladu s načelima prevencije definiranim odredbama Zakona o zaštiti na radu.
(2) Rizici za sigurnost i zdravlje radnika koji nastaju zbog rada s opasnim kemikalijama, otklanjaju se odnosno smanjuju na najmanju moguću mjeru na sljedeće načine:
a) planiranjem i organizacijom rada,
b) osiguranjem primjerene opreme za rad i sigurnim provođenjem postupaka održavanja,
c) maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili bi mogli biti izloženi opasnim kemikalijama,
d) maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti opasnim kemikalijama,
e) primjerenim higijenskim mjerama, osiguranjem odgovarajućih garderoba, sanitarnih prostorija te prostorija za odmor,
f) maksimalno mogućim smanjenjem količina opasnih kemikalija na mjestu rada,
g) odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih kemikalija te otpadnih i/ili ostatnih kemikalija.
(3) Ukoliko su procjenom rizika utvrđeni određeni rizici, primjenjuju se posebne sigurnosne i preventivne mjere te mjere zdravstvenog nadzora propisane u člancima 7., 8. i 11. ovoga Pravilnika.
(4) Kada je procjenom rizika utvrđen neznatan rizik zbog količine opasnih tvari, posebne sigurnosne i preventivne mjere te mjere zdravstvenog nadzora propisane u člancima 7., 8. i 9. ovoga Pravilnika se ne primjenjuju te je u tom slučaju dovoljno provesti mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Posebne sigurnosne i preventivne mjere
Članak 7.
(1) Poslodavac osigurava da je rizik koji predstavlja opasna kemikalija smanjen na najmanju moguću mjeru.
(2) Osim odredaba Zakona o zaštiti na radu koje se odnose na obveze poslodavca u vezi s uporabom opasnih kemikalija, redoslijedom postupanja i provjeravanja koncentracije opasnih tvari, u slučaju kada nije moguće zamijeniti opasne kemikalije manje opasnim, poslodavac osigurava smanjenje rizika u najvećoj mogućoj mjeri primjenom sljedećih sigurnosnih i preventivnih mjera:
a) planiranjem odgovarajućih radnih procesa i tehničkih regulacijskih naprava te uporabe odgovarajuće opreme i materijala kako bi se izbjeglo ili što više smanjilo oslobađanje opasnih kemikalija,
b) prema prioritetu GVI (niži GVI veći rizik), prvo se rješava izloženost radnika većem riziku u odnosu na propisane koncentracije GVI,
c) zdravstvenim nadzorom u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika, kada je to primjereno u odnosu na prirodu i veličinu rizika.
(3) Radi zaštite radnika od fizikalnih opasnosti kao posljedica fizikalno-kemijskih karakteristika opasnih kemikalija, poslodavac temeljem cjelokupne ocjene i općih načela sprječavanja rizika iz članaka 5. i 6. ovoga Pravilnika, poduzima tehničke i/ili organizacijske mjere obzirom na uporabu kemikalija, uključujući odvajanje nekompatibilnih kemikalija, prema sljedećem redoslijedu tako da:
a) spriječi prisutnost opasnih koncentracija zapaljivih tvari ili opasne količine kemijski nestabilnih tvari na mjestu rada ili da se, kada to nije izvedivo,
b) izbjegne izvore paljenja koji bi mogli prouzročiti požar i eksploziju ili nepovoljne uvjete koji bi mogli imati štetne fizikalne učinke na kemijski nestabilne tvari ili njihove smjese, te
c) ublaži štetne učinke za zdravlje i sigurnost radnika prilikom požara ili eksplozije zbog paljenja zapaljivih tvari ili štetnih fizikalnih učinaka uzrokovanih kemijski nestabilnim tvarima ili njihovim smjesama.
(4) Radna oprema, sigurnosni sustavi te sustavi za odvođenje opasnih kemikalija, moraju biti u skladu s posebnim propisima o projektiranju, proizvodnji, nabavi, održavanju i učinkovitosti istih obzirom na sigurnost i zaštitu zdravlja radnika.
(5) Učinkovitost sustava za odvođenje opasnih kemikalija s mjesta rada mora se redovito provjeravati sukladno hrvatskim normama te u rokovima koje je odredio proizvođač tih sustava.
(6) Tehničke i/ili organizacijske mjere koje poduzima poslodavac moraju biti sukladne i s odredbama posebnih propisa za opremu i sigurnosne sustave namijenjene za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom, uključujući i odgovarajući nadzor pogona, opreme i uređaja ili nabavu opreme za sprječavanje eksplozija ili sustave za odvođenje dima prilikom eksplozije.
Postupanje u slučaju nezgoda i poremećaja u procesu rada
Članak 8.
(1) Radi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, poslodavac mora u slučaju nezgoda i poremećaja u procesu rada zbog rada s opasnim kemikalijama utvrditi postupke u takvim slučajevima, što uključuje planove i vježbe evakuacije te osiguranje sredstva i opreme za pružanje prve pomoći.
(2) Ukoliko nastupe događaji iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mora bez odlaganja poduzeti mjere za ograničavanje posljedica i o tim mjerama obavijestiti ugrožene radnike.
(3) Za ponovnu uspostavu sigurnog stanja, nakon događaja iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan:
a) poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja,
b) dopustiti da samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci i drugi neodgodivi poslovi smiju raditi na ugroženom području sve dok postoji takvo stanje, uz obvezno korištenje odgovarajuće osobne i posebne sigurnosne zaštitne opreme koju im je za takve slučajeve poslodavac dužan unaprijed osigurati, te da vrijeme izloženosti svakog radnika bude što je moguće kraće,
c) svim ostalim radnicima ili drugim osobama na radu zabraniti zadržavanje u ugroženom prostoru sve dok se ne uspostavi sigurno stanje,
d) osigurati sustave za upozoravanje i jasnu komunikaciju u slučaju povećanog rizika za sigurnost i zdravlje radnika kako bi se omogućio odgovarajući odaziv i u slučaju potrebe hitna provedba evakuacije i spašavanja.
(4) Poslodavac mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u vezi s opasnim kemikalijama koje moraju imati odgovarajuće unutarnje i vanjske službe koje djeluju u slučaju nesreće i u hitnim slučajevima, a informacije sadržavaju sljedeće:
a) prethodnu obavijest o opasnostima i štetnostima na radu, mjere za njihovo utvrđivanje, sigurnosne mjere i postupke, tako da službe za hitno postupanje mogu pripremiti svoje vlastite postupke za otklanjanje poremećaja i poduzimanje sigurnosnih mjera,
b) sve ostale dostupne podatke o specifičnim opasnostima i štetnostima koje mogu nastati u slučaju nezgode ili poremećaja, kao i podatke o postupcima propisanim u skladu s ovim člankom.
Obavještavanje i osposobljavanje radnika
Članak 9.
(1) Uz odredbe Zakona o zaštiti na radu o obavještavanju i osposobljavanju radnika, poslodavac osigurava da su radnici i povjerenici radnika za zaštitu na radu:
a) upoznati s podacima dobivenim temeljem procjene rizika vezano za rad s opasnim kemikalijama te dodatno obaviješteni kada se zbog promjena na mjestima rada procjena rizika u tom dijelu dopunjuje,
b) obaviješteni o opasnim kemikalijama koje su prisutne na mjestima rada, obzirom na vrstu kemikalije, rizik za sigurnost i zdravlje, odgovarajuće GVI i BGV te pripadajućim odredbama provedbenih propisa koji se odnose na kemikalije, uključujući i higijenske zahtjeve,
c) osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim sigurnosnim mjerama i postupanju s ciljem njihove zaštite kao i zaštite drugih radnika na mjestu rada,
d) imaju mogućnost uvida u svaki sigurnosno-tehnički list dostavljen poslodavcu temeljem članka 31. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 od dobavljača ili sastavljen od samog poslodavca,
(2) U slučajevima kada posude, spremnici i cjevovodi koji se upotrebljavaju za rad s opasnim kemikalijama nisu označeni u skladu s odgovarajućim propisima o označavanju opasnih kemikalija (Uredba (EZ) br. 1272/2008) i sigurnosnim znakovima na mjestu rada, poslodavac mora osigurati da je moguće jasno utvrditi sadržaj posuda, spremnika i cjevovoda, vrstu sadržaja te s njim povezane opasnosti odnosno štetnosti.
OSTALE ODREDBE
Zabrane i ograničenja
Članak 10.
(1) Zabranjeno je stavljanje na tržište i uporaba tvari iz Priloga XIV. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 bez prethodnog ishođenja autorizacije sukladno odredbama Glave VII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.
(2) Za ograničenje proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe određenih opasnih tvari, smjesa i proizvoda primjenjuju se odredbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006, Glava VIII. i Prilog XVII.
(3) Na stranicama Europske agencije za kemikalije (ECHA-e), u dijelu koji se odnosi na informacije o kemikalijama, moguće je za svaku tvar provjeriti da li je uvrštena u Prilog XIV. ili Prilog XVII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.
Zdravstveni nadzor
Članak 11.
(1) Poslodavac mora u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom osigurati odgovarajući zdravstveni nadzor radnika za koje rezultati procjene rizika ukazuju na rizik po zdravlje zbog izloženosti opasnim kemikalijama, što uključuje i vođenje evidencije o zdravstvenoj sposobnosti za rad izloženih radnika i njihovoj dostupnosti radnicima.
(2) Zdravstveni nadzor, čiji se rezultati uzimaju u obzir prilikom poduzimanja preventivnih mjera na određenom mjestu rada, provodi se kada:
a) je izloženost radnika opasnim kemikalijama takva da joj se može pripisati neka prepoznatljiva bolest ili štetni utjecaj na zdravlje,
b) pri određenim uvjetima na radu postoji vjerojatnost pojave štetnih učinaka na zdravlje ili bolesti, i
c) metode zdravstvenog nadzora predstavljaju mali rizik za zdravlje radnika.
(3) Zdravstveni nadzor iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća specifične pretrage, tj. primjerene metode za otkrivanje znakova bolesti ili štetnog djelovanja kemikalija na ciljne organe i organske sustave, uključujući dostupne testove za otkrivanje povećane apsorpcije kemikalija i/ili njihovih metabolita.
(4) Za opasne tvari za koje su utvrđene BGV prema Prilogu IV. ovoga Pravilnika, obvezan je zdravstveni nadzor u skladu s postupcima iz tog Priloga, a radnici moraju biti obaviješteni prije nego li su raspoređeni na poslove koji uključuju takve rizike.
(5) Obveze specijalista medicine rada su:
a) voditi evidenciju za svakog radnika koji je obavio zdravstveni pregled zbog izloženosti opasnim kemikalijama,
b) nakon obavljenog zdravstvenog nadzora poslodavcu preporučiti mjere za sprječavanje oštećenja zdravlja radnika, kada te mjere smatra neophodnim.
(6) Poslodavac mora za svakog radnika koji je podvrgnut zdravstvenom nadzoru u skladu sa zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka, čuvati isprave o zdravstvenoj sposobnosti za rad radnika i o rezultatima mjerenja koncentracija opasnih kemikalija na mjestima rada značajne za izloženost radnika te podatke o biološkom praćenju.
(7) Isprave i podaci iz stavka 6. ovoga članka čuvaju se u takvom obliku koji omogućuje kasniji uvid, uzimajući u obzir njihovu tajnost, a na zahtjev se preslike istih dostavljaju tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada i zavodu nadležnom za zaštitu zdravlja na radu.
(8) Nadležni specijalist medicine rada mora omogućiti svakom radniku, na njegov zahtjev, pristup i uvid u podatke o njegovom zdravstvenom stanju utvrđenom tijekom zdravstvenog nadzora.
(9) Poslodavac mora omogućiti svakom radniku, na njegov zahtjev, pristup i uvid u podatke o njegovoj izloženosti kemikalijama.
(10) Kada poslodavac prekida obavljanje djelatnosti, dužan je tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada i tijelu nadležnom za zaštitu zdravlja na radu, najkasnije s danom prekida obavljanja djelatnosti, dostaviti isprave i podatke o izloženosti radnika iz stavka 6. ovoga članka.
(11) Kada se zdravstvenim nadzorom utvrdi bolest radnika ili štetni učinci na njegovo zdravlje, a koje su po mišljenju nadležnog specijalista medicine rada posljedica izloženosti opasnim kemikalijama na radu, ili kada se utvrdi da je bila premašena BGV, nadležni specijalist medicine rada obavještava radnika o rezultatima koji se odnose na njega osobno zajedno s podacima i savjetom kakvu bi vrstu zdravstvenog nadzora trebao provesti nakon završenog razdoblja izloženosti.
(12) U okolnostima iz stavka 11. ovoga članka, poslodavac mora:
a) provjeriti stanje procjene rizika,
b) ponovno razmotriti mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člancima 6. i 7. ovoga Pravilnika,
c) uvažavati mišljenje nadležnog specijalista medicine rada, zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja na radu i tijela nadležnog za poslove inspekcije rada u provedbi mjera koje su potrebne za otklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika, uključujući mogućnost rasporeda radnika na druga mjesta rada, na kojima nema rizika za daljnju izloženost opasnim kemikalijama,
d) osigurati stalni zdravstveni nadzor i liječničke preglede bilo kojeg radnika koji je bio izložen na sličan način.
Savjetovanje i suradnja s radnicima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu
Članak 12.
Savjetovanje i suradnja s radnicima i njihovim povjerenicima za zaštitu na radu o odredbama ovoga Pravilnika uključujući i njegove priloge, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.
DODATNE POSEBNE ODREDBE ZA KARCINOGENE I MUTAGENE KEMIKALIJE
Opće dodatne obveze za karcinogene i mutagene kemikalije
Članak 13.
(1) Procjena rizika mora obuhvatiti i sve slučajeve na granici dopuštenih GVI za karcinogene i/ili mutagene tvari, kao i slučajeve pri kojima može doći do apsorpcije takvih tvari u kožu i/ili kroz kožu radnika. Kada nalazi procjene rizika ukazuju na rizik po zdravlje ili sigurnost radnika, mora se spriječiti izlaganje radnika karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama.
(2) Poslodavac je obvezan organizirati rad na način da na poslove, gdje je procjenom rizika utvrđeno da radnici mogu doći u doticaj s karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, ne rasporedi radnike mlađe od 18 godina, trudne radnice ili radnice koje doje te da njihov doticaj s navedenim poslovima u potpunosti onemogući.
(3) Pri svakoj uporabi karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija, poslodavac mora provesti i sljedeće mjere:
a) korištenje postojećih odgovarajućih postupaka za mjerenje karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija, posebice za rano otkrivanje povećanih izlaganja nastalih nepredviđenim događajem ili akcidentom,
b) higijenske mjere, posebice redovno čišćenje podova, zidova i drugih površina,
c) označavanje opasnih zona uz uporabu odgovarajućih znakova upozorenja i opasnosti, uključujući oznaku o zabrani držanja i konzumiranja hrane i pića,
d) izrada planova djelovanja u slučajevima nužde koji mogu nastati pri neuobičajeno visokoj izloženosti,
e) osiguravanje konstrukcije reakcijskih posuda koja ne zahtijeva često čišćenje unutrašnjosti, planirajući mogućnost čišćenja takvih posuda tehničkom opremom uz zatvoren ulazni otvor,
f) osiguravanje nadzora nad djelotvornošću sustava za odvođenje karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija, u rokovima koji nisu dulji od 12 mjeseci, a ispuštanje odvedenog zraka u okoliš potrebno je obavljati u skladu s propisima koji uređuju zaštitu okoliša i sustav javnog zdravstva,
g) osigurati sredstva i utvrditi način sigurne uporabe kao i sakupljanja, skladištenja i odlaganja otpadaka, posebice uporabom zabrtvljenih te jasno i vidljivo označenih spremnika.
(4) Kada tehnički nije moguće izvesti zatvoreni sustav, poslodavac poduzima i sljedeće mjere:
a) ako je tehnički izvedivo, sprječava oslobađanje karcinogene i/ili mutagene kemikalije održavanjem odgovarajućeg podtlaka u tom sustavu koji treba biti redovito nadziran umjerenim mjernim uređajem,
b) radne postupke prostorno i na siguran način odvaja od ostalih radnih postupaka.
(5) Osposobljavanje radnika za rad na siguran način mora uključivati i sljedeće:
a) saznanja o novim ili izmijenjenim opasnostima i štetnostima, te prema potrebi obavljati periodičku provjeru znanja,
b) upute i smjernice za rad s karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, prema spoznajama i doktrinama medicine rada,
c) prije raspoređivanja na rad s karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, podrobno upoznavanje radnika s uređajima za preradu, doradu, obradu, miješanje, transport te sa spremnicima, posudama i instalacijama koje su u bilo kakvoj vezi sa spomenutim uređajima,
d) svim aktivnostima koje trebaju poduzeti radnici u slučaju nezgoda i poremećaja u procesu rada, uključujući spasioce.
(6) Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere tako da:
a) su radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu uključeni u postupak odabira te upoznati s načinom uporabe osobne zaštitne opreme, a u slučaju nezgoda i poremećaja u procesu rada što prije obaviješteni o uzrocima takvih događaja,
b) ima izrađen ažuran popis radnika koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, sukladno procjeni rizika te da nadležni specijalist medicine rada i tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ima uvid u taj popis,
c) svaki radnik ima uvid u podatke s popisa koji se na njega osobno odnose,
d) radnici i/ili povjerenici radnika za zaštitu na radu imaju uvid u anonimne skupne podatke,
e) je pristup u područje u kojem se obavljaju poslovi pri kojima postoji rizik za sigurnost i/ili zdravlje radnika zbog izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama dopušten samo onim radnicima koji zbog prirode svoga posla moraju raditi ili ulaziti u ta područja,
f) da radnici ne konzumiraju hranu i piće na mjestima rada gdje postoji rizik od zagađivanja karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama,
g) da se osobna zaštitna oprema na prikladan način drži na jasno označenom mjestu te provjerava i čisti, ako je moguće prije, a obavezno poslije svake uporabe.
Predvidivo izlaganje
Članak 14.
(1) Pri obavljanju određenih poslova (kao što su održavanje, sanacija, rušenje, kontrola, popravci strojeva, uređaja, naprava, građevina i sl.) za koje je poslodavac predvidio znatno povećanje izloženosti radnika karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama i za koje je poduzeo sve tehničke preventivne mjere za smanjenje izloženosti, poslodavac mora, nakon savjetovanja s radnicima ili njihovim predstavnicima te sa stručnjakom zaštite na radu, odrediti daljnje mjere zaštite kojima će smanjiti izloženost i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika pri obavljanju takvih poslova.
(2) Poslodavac mora posebno za svakog radnika ograničiti izloženost na najkraće moguće vrijeme te osigurati da svi radnici tijekom povećane izloženosti koriste potrebnu osobnu zaštitnu opremu.
(3) Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da su područja u kojima se obavljaju poslovi iz stavka 1. ovoga članka jasno utvrđena i obilježena ili kojima je na drugi način neovlaštenim osobama spriječen pristup u ta područja.
Obavještavanje nadležnih tijela
Članak 15.
(1) Poslodavac na zahtjev tijela nadležnog za poslove inspekcije rada ili zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja na radu dostavlja podatke o:
a) djelatnosti i postupcima koje obavlja, uključujući i razloge za upotrebu karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija,
b) pojedinačnim godišnjim količinama karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija, proizvedenih i/ili korištenih,
c) broju radnika izloženih karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama,
d) poduzetim preventivnim tehničkim i zdravstvenim mjerama,
e) vrsti osobne zaštitne opreme koja se koristi,
f) prirodi, stupnju i trajanju izloženosti,
g) slučajevima zamjene karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poslodavce koji koriste tvari i smjese za znanstveno istraživanje i razvoj te kontrolu kvalitete proizvoda i druge analitičke svrhe.
Zdravstveni nadzor nad izloženošću karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama
Članak 16.
(1) Prije početka rada s karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama nadležni specijalist medicine rada obavještava radnike o mogućim oštećenjima zdravlja izazvanim izloženošću takvim kemikalijama na mjestu rada.
(2) Ako je primjereno i u skladu s doktrinama medicine rada, svakom radniku treba omogućiti zdravstveni pregled prije početka izlaganja karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama i u redovitim vremenskim razmacima, sukladno posebnom propisu.
(3) U slučaju sumnje na akcidentalni slučaj, potrebno je radnika uputiti na izvanredni zdravstveni pregled. Na temelju stručne procjene nadležnog specijalista medicine rada poslodavac mora prije određenog roka uputiti radnika na usmjereni povremeni ili ciljani pregled.
(4) Radnik ima pravo na pregled prije određenog roka ukoliko se može opravdano pretpostaviti da su nastale zdravstvene tegobe u odnosu na poslove koje obavlja.
(5) Poslodavac na zahtjev nadležnog specijalista medicine rada te zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja na radu mora dati na uvid podatke o radnicima koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, o rezultatima mjerenja koncentracija tih kemikalija kao i o rezultatima drugih mjerenja opterećenja i štetnosti na mjestu rada.
(6) Poslodavac mora nadležnom specijalistu medicine rada odnosno specijalistu medicine rada zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja na radu omogućiti pregled mjesta rada na kojima radnici koriste karcinogene i/ili mutagene kemikalije.
(7) Ako specijalist medicine rada ustanovi da postoji opasnost od nastanka oštećenja zdravlja ili je do oštećenja zdravlja već došlo, dužan je postupiti na sljedeći način:
a) u pisanom obliku preporučiti poslodavcu dopunu procjene rizika, ako smatra da je radnik zdravstveno ugrožen zbog okolnosti na mjestu rada,
b) u pisanom obliku dati liječničke savjete radniku,
c) pisanim putem obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ili zavod nadležan za zaštitu zdravlja na radu.
(8) U slučaju da je kod radnika ustanovljeno da neki od bioloških pokazatelja odstupa, nadležni specijalist medicine rada o rezultatima pretraga mora u pisanom obliku obavijestiti radnika te njegovog poslodavca.
(9) Ako se utvrde promjene zdravstvenog stanja radnika, koje bi mogle biti posljedica izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, nadležni specijalist medicine rada ili tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može tražiti od poslodavca da, kod jednake izloženosti, obavi zdravstveni nadzor drugih radnika.
(10) Prilikom obavljanja zdravstvenog nadzora nadležni specijalist medicine rada i zavod nadležan za zaštitu zdravlja na radu mogu predložiti sve zaštitne ili preventivne mjere za svakog pojedinog radnika te mogu odrediti da se zdravstveni nadzor nastavi i nakon završetka izlaganja sve dok smatraju da je to potrebno za zaštitu zdravlja radnika.
(11) Nadležni specijalist medicine rada daje radnicima informacije i savjete o vrstama zdravstvenog nadzora koje mogu obaviti po završetku izlaganja karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama.
(12) Poslodavci mogu zatražiti reviziju nalaza zdravstvenog nadzora.
(13) Radnici imaju pravo na uvid u liječničke nalaze koji se na njih odnose kao i na reviziju nalaza zdravstvenog nadzora.
(14) Praktične preporuke za zdravstveni nadzor radnika navedene su u Prilogu VI. ovoga Pravilnika.
(15) Sve slučajeve karcinoma koji su moguća posljedica profesionalne izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama, nadležni specijalist medicine rada mora prijaviti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada i zavodu nadležnom za zaštitu zdravlja na radu.
Evidencija
Članak 17.
(1) Poslodavac mora čuvati popis radnika iz članka 13. stavka 6. podstavka b) i rezultate mjerenja koncentracije karcinogenih i/ili mutagenih kemikalija na mjestima rada najmanje 40 godina nakon prestanka izlaganja.
(2) Ako poslodavac koji je upotrebljavao karcinogene i/ili mutagene kemikalije prestane sa svojom djelatnošću, rezultate mjerenja koncentracija tih kemikalija na mjestima rada te evidencije radnika iz stavka 1. ovoga članka dužan je predati zavodu nadležnom za zaštitu zdravlja na radu.
(3) Nadležni specijalist medicine rada o obavljenim zdravstvenim nadzorima vodi osobnu evidenciju zdravstvenih pregleda radnika u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima, koja sadrži sljedeće osobne podatke:
a) ime i prezime i OIB,
b) podatke o rođenju,
c) prebivalište,
d) datum zapošljavanja i datum prestanka rada na poslovima na kojima je radnik bio izložen karcinogenim i/ili mutagenim kemikalijama,
e) vrste opasnosti i štetnosti te utvrđeni rizici i njihova veličina na mjestu rada,
f) vrste poslova, s podacima o početku i kraju pojedinog posla,
g) podatke o vremenu provedenom na prethodnom radnom mjestu pri kojem su postojale mogućnosti pojedinih štetnosti i opterećenja,
h) datume preventivnih zdravstvenih pregleda i rezultat nultog pregleda sa stručnom ocjenom,
i) datum sljedećeg preventivnog zdravstvenog pregleda,
j) podatke o osobi koja vodi evidenciju.
(4) Osobna evidencija zdravstvenih pregleda iz stavka 3. ovoga članka mora se čuvati najmanje 40 godina nakon prestanka izlaganja.
(5) Ako poslodavac koji je upotrebljavao karcinogene i/ili mutagene kemikalije prestane sa svojom djelatnošću, ovlaštene ustanove odnosno nadležni specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada, a koji su obavljali zdravstveni nadzor radnika poslodavca, dužne su evidencije pojedinačnih zdravstvenih pregleda predati zavodu nadležnom za zaštitu zdravlja na radu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu (»Narodne novine«, br. 91/15), Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenima i/ili mutagenima (»Narodne novine«, br. 91/15) i Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim kemikalijama pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (»Narodne novine«, br. 13/09 i 75/13).
Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/18-01/06
Urbroj: 524-03-01-02/5-18-24
Zagreb, 5. listopada 2018.
Preuzmite pravilnih u PDF obliku sa uključenim tablicama:
Izvor: nn.hr