Posljednjih desetak dana tema zaštite na radu dobila je jednu specifičnu dimenziju i moguće da o kontekstu teme nisu svi naši članovi upoznati, stoga vam želimo dati potpune informacije kako biste bili informirani, kao i da zaustavimo, vjerujemo nenamjerno, krivo tumačenje ove teme pa i strah koji može izazvati.

Dakle, prije desetak dana Vlada RH usvojila je Akcijski plan za ukidanje administrativnih barijera, a on predstavlja prve ozbiljnije mjere za reformu poslovne klime.

Treba podsjetiti da su se same mjere iz ovog paketa počele provoditi još 2015. godine, za vrijeme mandata SDP-ove Vlade, ali i tada na preporuku Europske Komisije jer se Hrvatska još otada nalazi u proceduri prekomjernog deficita što znači da je obavezna provoditi mjere kako bi stabilizirala svoje javne financije. A jedna od mjera je upravo poboljšanje poslovne klime. Tako da se ova aktivnost započela provoditi u vrijeme mandata jedne Vlade, koju je nastavila provoditi iduća Vlada i sam Akcijski plan bi trebao biti rezultat potreba poduzetničke zajednice, a ne tema za sukobljavanje raznih političkih ili drugih interesnih skupina.

Posljednjih desetak godina pretjerana birokratiziranosti ili brojne administrativne prepreke predstavljaju jednu od najvećih prepreka za poduzetničku zajednicu.

Ovim mjerama, sada u početku, namjerava se za 8 područja, a jedno od njih je zaštita na radu, ukinuti postupke i procedure koje ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost na radu, nego predstavljaju administrativne postupke.

Krajnji je cilj da se poduzetnicima oslobodi vrijeme kako bi ispunjavali svoju glavnu svrhu: da imaju konkurentan proizvod ili uslugu, da imaju tržište na kojem će ga prodati i da ga mogu naplatiti.

Ovaj Akcijski plan ima stotinjak mjera, kojima se tijekom 2017. godine kumulativno se očekuje rasterećenje gospodarstva za 30% u prosjeku po području. Akcijski plan se provodi u 8 regulatornih područja: Otvaranje d.o.o./j.d.o.o. (zajedno), otvaranje obrta, sanitarni i zdravstveni uvjeti, energetska učinkovitost u gradnji, trgovina, posredovanju prometu nekretnina, zaštita na radu i javna nabava.

HUP niti u jednom trenutku nije zastupao niti podržavao stav da je zaštita na radu trošak poslodavca, već upravo suprotno- naglašavamo važnost zaštite na radu, a upravo je HUP taj koji najglasnije zagovara bonus/malus sustav, kao i transparentnost trošenja sredstava (0,5 posto) koje svi poslodavci izdvajaju za ZNR.

U svim javnim istupima Hrvatska udruga poslodavaca kao i na radionicama za članove uvijek naglašava kako je ulaganje u zaštitu na radu zapravo ulaganje u ljude, čime se izravno jača i konkurentnost samog poduzeća.

Nikada ZNR nismo poistovjećivali s troškovima, ali jesmo tražili da se stvari, gdje je to moguće, učine jednostavnijim i  prihvatljivijim, kao sto je bio slučaj sa ostavljanjem mogućnosti malim poduzetnicima da angažiraju vanjskog stručnjaka, čime nismo išli na ugrožavanje zdravlja radnika, kao sto to nismo činili niti prijedlozima za smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika.

Kao udruga poslodavaca i institucija u okviru koje djeluje interesna skupina poslodavaca kroz Koordinaciju tvrtki za zaštitu na radu, i dalje ćemo svoje napore usmjeravati ka jačanju djelatnosti i zakonodavnog okvira koji štiti standarde ali i stimulira i olakšava primjenu poduzetnicima.

I ovim putem pozivamo sve članove (postojeće i buduće), stručnjake iz zaštite na radu da sudjeluju u radu HUP Koordinacije tvrtki za zaštitu na radu. Sve su promjene polagane i nerijetko teške, osobito kada zadiru u više zakona i nadležnosti većeg broja ministarstava. To možemo postići samo intenzivnom, organiziranim djelovanjem privatnog sektora.

Nakon ovih detektiranih 8 regulatornih područja, nastupa slijedeći korak u kojem se ove predlože mjere trebaju pretočiti u zakone i pravilnike.

2017-09-12T14:39:23+02:00 20.01.2017|